Oficialikane e romengere čhibjakoro anav tano romani čhib. Avri kotar akava anav ki Švedia istemalkeren pe hem akala anava
: romani, romanes hem romska. I romani čhib tani jek čhib bizo phuv. Ko sa o phuvja kori so vakerela pe akaja čhib oj tani minoritetikani čhib. Ki Švedia bešena roma panda kotar o 15-to šelberipe, akana i romani čhib tani jek kotar o pandž oficijalikane minoritetikane čhibja. Ki Švedia vakerena komaj 40 000 manuša i romani čhib. Ki romani čhib isi but dialektia hem telodialektia, disave dialektia šaj haljovena pes jek javerea a disavenge odova tano hari phareder. Ki Švedia vakerena pe pherdo romane dialektia ko misal (primer): gurbetikane, kaldarašikane, lovarikane, arlikane, kalikane.
Buteder baši romani čhib >
I romani čhib tani jek kotar e Švediakere pandž oficialikane
minoritetičhibja, odoleske jek kotar o buča e Čhibjakere godidejbe isi
te kerel buti akale čhibaja. O Čhibjakoro godidejbe maškar o javera
buča isi te:
- del rekomandacie bašo iranibe ki romani čhib lafia kori so vakerela pe bašo o švedikano sarinipe (društvo)
- del
godidejbe (sovet) keda i ko pučiba i romani čhib, ko misal (primer)
bašo hramojbe (pisibe) teksti, leksikoni (rečniko) hem baši čhibjakiri
literatura
- kerel švedikane-romane-švedikane vakraria (rečnikia) bašo sa e sarinipaskere thana
- kerel čhibjakerearakhibaskere seminariumia.
O romano čhibjakoro godidejbe šaj kontaktirinela pe ko dujtodi
(utorak) 9–12 ko telefoni 08-442 42 15 ja pale ki e-poštakiri adresa romani(à)sprakradet.se. O telefonikane genia kotar o čhibarakhadžie Dimitri Florin hem Baki Hasan šaj arakhea akate Kontakti.